Jedna od rijetkih organizacija u Crnoj Gori koja se bavi Alchajmerom i na razne načine pruža podršku oboljelim i porodicama oboljelih je NVO „Futura”. Članovi su velikih organizacija koje se bore protiv Alchajmerove bolesti kao što su,,Alzheimer Europe” i,,Alzheimer Disease International”.
Koje su aktivnosti i ciljevi Vaše organizacije?
– Svrha našeg postojanja je borba protiv Alchajmerove bolesti. Glavna aktivnost je „Savjetovalište za demenciju". Taj projekat obuhvata osobe starije dobi, dementne osobe, njihove porodice i njegovatelje. Navela bih i informisanje građana o Alchajmerovoj bolesti, predavanje na temu demencije i kako uočiti simptome na vrijeme, pomoć oboljelima u vidu posredovanja u nabavci potrebnih ljekova, kreativne radionice koje podrazumijevaju klubove penzionera, savjetovalište, dom za stare. Još jedan od ciljeva jeste kreiranje i podizanje svijesti o uticaju ove bolesti na okolinu.
Koju vrstu pomoći pružate ljudima koji Vam se obrate?
– Pomoć pri ostvarenju tuđe njege, obezbjeđivanju potrebnih medikamenta i sredstava za ličnu higijenu. Omogućavamo razgovor oboljelih i njihovih porodica sa stručnim licima kao što su neurolozi, psiholozi, psihijatri i sociolozi.
Da li postoji zvanični registar oboljelih od Alchajmerove bolesti, koji je to broj?
– U Crnoj Gori još uvijek nema registra oboljelih, a podaci sa kojima raspolaže Institut za javno zdravlje su ažurirani posljednji put 2016. godine i nisu sasvim precizni, pa je upisano oko hiljadu oboljelih. Na osnovu preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) pretpostavlja se da u Crnoj Gori ima oko sedam hiljada oboljelih od demencije.
Koji su najčešći problemi sa kojima se u našoj zemlji suočavaju oboljeli od Alchajmera?
– Jedan od glavnih problema je stigma i nerazumijevanje, neprihvatanje ove bolesti. Zbog toga želimo da zdravstveni i socijalni sistem prepozna demenciju kao prioritet jer u svijetu predstavlja epidemiju, a kod nas je sve više oboljelih. Predviđeno je da će se broj oboljelih od demencije utrostručiti, i povećati na 152 miliona do 2050. Ne smijemo dozvoliti da se ovaj vid oboljenja zanemari i posmatra kao normalan proces starenja.
Koji su simptomi ove bolesti i koliko je teško uspostaviti dijagnozu?
– Alchajmerova bolest nastaje usled promjena koje dovode do odumiranja nervnih ćelija u mozgu usled čega se gube normalne funkcije kao što su pamćenje, pažnja, opažanje, mišljenje, govor, orijentacija, raspoloženje, ponašanje. Ova bolest počinje sa smetnjama pamćenja, teškoćama nalaženja riječi ili izmjena raspoloženja. Poslije najmanje šest mijeseci uočavaju se i drugi simptomi, za razliku od obične zaboravnosti koja se ne pogoršava.
Sa napredovanjem bolesti mogu da se razviju i drugi problemi: stalno zaboravljanje skorašnjih događaja, imena, lica, zaboravljaju neposredno protekle događaje, imaju poteškoće u obavljanju svakodnevnih radnji, imaju problem sa snalaženjem u nepoznatom okruženju, imaju neobjašnjive promjene raspoloženja, gubitak inicijative, depresiju, poteškoće u računanju, vožnji automobila ili upotrebi kućnih aparata, nastaju izmjene ličnosti, prestaju da brinu za osobe iz neposredne okoline, postaju ravnodušni. Osoba postaje sve više zavisna od okoline i na kraju uopšte nije sposobna da se stara o sebi. Postoje ljekovi koji mogu da poprave ponašanje oboljelih da uspore napredovanje bolesti, da poboljšaju intelektualno funkcionisanje, ali ne postoji lijek koji bi izliječio demenciju.
Koje još aktivnosti sprovodite i kako se njima borite protiv demencije?
– Tradicionalno svake godine obilježavamo septembar kao Mjesec Alchajmerove bolesti i Dan Alchajmerove bolesti 21. septembra u Podgorici, kao i u drugim gradovima Crne Gore. Ove godine su to bili Kotor i Bijelo Polje. U Podgorici smo ove godine prvi put organizovali šetnju sjećanja kao znak podrške oboljelima i njihovim porodicama. Takođe, redovno prisustvujemo konferencijama i sastancima koje organizuje Alzheimer Europe, njihov smo član. Na tim sastancima pronalazimo nove načine za borbu protiv demencije i za informisanje ljudi. Učestvujemo i u raznim projektima koji promovišu zdrave stilove života jer je to jedan od načina prevencije bolesti.